Nakon početka vojne intervencije u Ukrajini 24. februara 2022. godine, ruski predsednik Vladimir Putin je u Kremlju organizovao sastanak sa više od 30 vodećih domaćih biznismena koji su u prisustvu medija sedeli u tišini. Tajkuni su tokom godina vladavine aktuelnog predsednika naučili da javno iznošenje kritika nosi ozbiljne rizike, o čemu svedoči i slučaj nekada najbogatijeg Rusa Mihaila Hodorkovskog koji je proveo deceniju u zatvoru posle sukoba sa državnim vrhom. Ipak, pojedini pripadnici ekonomske elite sada sve češće razmišljaju o periodu posle Putinovog odlaska sa funkcije, pitajući se da li bi država mogla da se vrati sistemu iz devedesetih godina ili da razvije stabilnije političko okruženje.
Novinar Arkadij Ostrovski iz britanskog lista Ikonomist ističe da među ultrabogatašima dolazi do istorijskog i političkog zaokreta u razmišljanju o budućnosti. Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine nastala je klasa oligarha koji su u periodu tranzicije stekli ogromna bogatstva i politički uticaj, da bi ih nakon dolaska na vlast 2000. godine Vladimir Putin u potpunosti potčinio državnoj kontroli. Sa ukupno 155 milijardera i rekordnim bogatstvom od skoro 700 milijardi dolara prema podacima Forbsa, ruski tajkuni danas imaju na raspolaganju novac, ali ne i stvarni politički uticaj unutar zemlje, dok su na Zapadu pogođeni sankcijama, gubitkom imovine i zabranama kretanja.
U situaciji kada zvanični Moskva primenjuje politiku nagrada za lojalnost i kazni za neposlušnost, ruski lider, koji sada ima 74 godine i nalazi se na vlasti četvrt veka, povremeno navodi da sve zavisi od zdravstvenog stanja. Analitičari procenjuju da bi u slučaju njegovog prevremenog odlaska moglo doći do vakuuma moći koji bi doneo tri potencijalna scenarija, od kojih malobrojni veruju u uspostavljanje prave demokratije, dok su realnije opcije nastavak autokratije ili povratak oligarhijskog sistema pod uticajem klanova. Biznismeni u razgovorima koriste sve opreznije izraze za predsednika, pokazujući dubok strah i zabrinutost za sopstvenu bezbednost i imovinu.
Značajan nagoveštaj ovakvog raspoloženja predstavljao je nedavni istup Andreja Meljničenka, osmog najbogatijeg Rusa, koji je u razgovoru za strane medije podržao ideju o promeni sistema koji se zasniva na vladavini jednog čoveka i jačanju međunarodnih veza Rusije. Iako većina analitičara smatra da je ovaj istup verovatno imao prećutnu saglasnost vlasti, drugi bogataši za sada ne smeju javno da ga podrže. Američki investitor Majk Kalvi i drugi stručnjaci naglašavaju da bi svaka otvorena pobuna protiv Kremlja za ruske milijardere značila direktan odlazak u zatvor i gubitak celokupne imovine, zbog čega će svako eventualno delovanje sačekati vreme kada Vladimir Putin više ne bude na čelu države.

