Najava prvog trilateralnog susreta između šefova Kine, Rusije i SAD izazvala je zabrinutost u Evropi, gde pojedini zvaničnici povlače poređenja sa posleratnim razgraničenjem sfera uticaja iz Jalte. Tokom obilaska izložbe u moskovskom muzeju Manjež na Crvenom trgu sa grupom đaka 4. novembra, predsednik Rusije Vladimir Putin zastao je ispred monumentalne skulpture nekadašnjeg britanskog premijera Vinstona Čerčila, američkog predsednika Frenklina D. Ruzvelta i sovjetskog premijera Josifa Staljina sa skupa u Jalti održanog februara 1945. godine.
On je prisutnoj deci kazao da su to bili predvodnici tri vodeće sile koji su se okupili da razmotre globalno uređenje posle Drugog svetskog rata. Dan ranije, zvanična Moskva i šef kineske diplomatije potvrdili su pripreme za konsultacije uoči sastanka Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Sija Đinpinga zakazanog za 18. i 19. novembar tokom samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Šendženu, što je portparolka Bele kuće Olivija Vels takođe potvrdila.
Prve naznake o ovakvoj inicijativi Kremlja sredinom oktobra odmah su donele nemir u Ukrajinu i Evropsku uniju, probudivši sećanja na istorijsku konferenciju antihitlerovske koalicije na crnomorskoj obali. Tada su u zamenu za sovjetsko učešće u ratu protiv Japana odobrene teritorijalne i političke koncesije SSSR-u u Istočnoj Evropi i Aziji, što je u istočnoevropskim zemljama ostavilo trajnu sliku o velikim silama koje bez empatije kroje sudbinu malih naroda.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izrazio je snažno protivljenje mogućnosti ponavljanja takvog scenarija i preraspodele uticaja, dok nemački kancelar Fridrih Merc poručuje da nijedno rešenje sukoba u Ukrajini ne može proći bez učešća Evrope i njenih bezbednosnih interesa.
Iako pojedini izvori navode da bi Putin mogao tražiti podršku za završetak rata pod ruskim uslovima, stvarni dnevni red trojnog sastanka i dalje je neizvestan. Savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov naglašava da postoje samo početni nacrti za ovaj netradicionalan format, dok Tramp navodi da bi fokus mogao biti na nuklearnom naoružanju i razoružanju, a analitičari ističu da Peking izbegava razgovore o Ukrajini bez evropskih partnera kako bi očuvao ekonomske veze sa EU.
Dok Moskva u ovakvom formatu vidi priliku za probijanje međunarodne izolacije, a Tramp šansu za politički spektakl i promovisanje mirovnih napora, za Kinu su istorijske paralele sa Jaltom znatno složenije zbog ranijih sovjetskih pritisaka na Mandžuriju i dubokog nepoverenja prema narušavanju suvereniteta manjih država.

