Finansiranje i kašnjenja infrastrukturnih projekata u glavnom gradu Srbije

Finansiranje i kašnjenja infrastrukturnih projekata u glavnom gradu Srbije

Brojna gradilišta i buka mehanizacije česti su prizori u prestonici, dok pobednici izbora, Studentska lista, najavljuju reviziju svih ugovora o infrastrukturnim projektima u Beogradu, kojim i dalje upravljaju Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije.

Gradonačelnik Aleksandar Šapić je u julu nagovestio da bi mnogi saobraćajni i drugi projekti trebalo da budu gotovi najkasnije do početka 2027. godine, mada se pojedini poslovi odugovlače godinama uz kritike opozicije i nevladinih organizacija da su preskupi i sporni.

Prema analizi Centra za lokalnu samouprava pod nazivom Bela knjiga korupcije u Beogradu 2023. do 2026, novac umesto rešavanja osnovnih problema poput kanalizacije često završava kod povlašćenih preduzeća, zbog čega grad gubi oko 145 miliona evra godišnje.

Profesorika Pravnog fakulteta u Beogradu Vanja Bajović navodi da se sredstva najčešće izvlače kroz javne tendere i nabavke na kojima poslove dobija uzak krug kompanija.

Budžet Beograda za 2026. godinu iznosi približno 202 milijarde dinara, što predstavlja osam odsto ukupne republičke kase, a najviše se puni kroz poreze na zarade i imovinu građana.

Uz sopstvene prihode, grad se zadužuje kod banaka i koristi sredstva iz državnog budžeta, pa je tako iz republičkih rezervi tokom ove godine primio više od 60 miliona evra pomoći u šest navrata, prema pisanju Nove ekonomije.

Ta sredstva namenjena su za pokretanje i završetak dugogodišnjih infrastrukturnih radova, među kojima je i rekonstrukcija Bulevara patrijarha Pavla koja je u martu ušla u devetu godinu.

Od sredine 2018. godine, širenje ove saobraćajnice koštalo je građane najmanje 6,9 milijardi dinara, pokazuju podaci sa Portala javnih nabavki i sajta Direkcije za građevinsko zemljište.

Među kapitalnim investicijama je i obnova Kalenić pijace sa predviđenim ulaganjem od oko 1,27 milijardi dinara za 2026. godinu, dok je za kanalizaciju u naselju Krnjača na levoj obali Dunava opredeljeno oko 1,7 milijardi dinara.

Gradske vlasti su podigle porez na imovinu za oko 5,5 odsto, dok su od januara skuplje komunalne i pogrebne usluge, kao i održavanje zgrada.

Ekonomista Milojko Arsić ističe da je zaduživanje Beograda razumljivo s obzirom na njegovu veličinu, ali naglašava da se trošenje novca odvija u trenutku velikih finansijskih problema i zahteva MMF-a da se utvrdi pravo stanje gradske blagajne.

Šapić odbacuje optužbe o neosnovanom trošenju i navodi da se budžet vraća građanima kroz ulaganja, socijalne usluge i besplatne vrtiće, dodajući da se kapitalni projekti finansiraju iz kredita i da grad posluje u skladu sa prihodima.

Posle izbora, Šapić je ocenio da su finansijsko stanje i ugled prestonice stabilni i da se grad razvija brže nego ikada u poslednjih pola veka.

Izgradnja deonice Bulevara patrijarha Pavla, koja traje već skoro deceniju, često se u javnosti poredi sa zidanjem Skadra zbog dugih kašnjenja i neispunjenih rokova.

Prvobitni ugovor vredan 1,38 milijardi dinara dobio je konzorcijum oko Energoprojekt niskogradnje, ali su radove usporili pandemija i stečaj partnerske firme Bauvezen.

Obilazak radova krajem jula 2026. pokazao je da je kolovoz asfaltiran, ali trotoari i tramvajska pruga još nisu u funkciji, dok iz Energoprojekta nisu odgovorili na pitanja o kašnjenju.

Zbog poskupljenja materijala i raskinutih ugovora cena je rasla, a nakon ponovljenih tendera posao je dodeljen preduzeću Ras inženjering.

Šapić tvrdi da od izbora novog izvođača radovi nisu kasnili više od dva meseca i da će sve biti završeno do kraja 2026. ili početka 2027. godine.

Kalenić pijaca, koja u 2026. godini obeležava vek postojanja, takođe prolazi kroz skupu rekonstrukciju procenjenu na oko 1,27 milijardi dinara.

Direktor CLS-a Nikola Jovanović upozorava da će ukupni troškovi obnove dostići najmanje 24 miliona evra, što je više od iznosa opredeljenog za regionalni vodovod Makiš–Mladenovac.

Jedina pristigla ponuda preduzeća Jadran odbačena je na tenderu zbog nepotpunog obrasca, ali ta firma, čiji je vlasnik povezan sa vaterpolo klubom gde je osnivač Šapić, beleži višemilionske poslove sa gradom.

Ekonomista Arsić ističe da za ovako velike sume nedostaju detaljne studije opravdanosti i javne rasprave kako bi stručnjaci potvrdili opravdanost trošenja budžetskih sredstava.

Pored JKP Zelenilo Beograd, održavanje parkova u deset opština povereno je i preduzeću Beogradski park, koje se finansira iz budžeta, mada Šapić priznaje da ovo preduzeće još uvek nije u potpunosti opravdalo očekivanja.

Jovanović ukazuje i na visoke troškove javnih nabavki komunalnih preduzeća, navodeći primere skupih softverskih rešenja i izrade internet sajtova.

U Beogradu se paralelno izvode radovi na uređenju trgova, obnova škola, izgradnja obdaništa, izmesten je železnički i autobuski saobraćaj, a uklonjen je i Stari savski most radi gradnje novog, dok gradonačelnik najavljuje izgradnju još 13 kružnih tokova do kraja 2026. godine.