Stručnjak za matematiku zaposlen u firmi Antropik navodi da je pomoću četbota baziranog na veštačkoj inteligenciji uspeo da izvede dokaz čuvene Rimanove hipoteze.
Samo dan nakon što je Antropik ušao na američku berzu akcija, Levent Alpog je naveo da je oko šest nedelja radio sa četbotom Klod (Claude) kako bi formulisao detaljan dokaz ovog problema.
Ukoliko ovaj dokaz bude potvrđen kao tačan, to će predstavljati jedno od najvećih dostignuća u istoriji matematike.
Alpog je ovo dostignuće okarakterisao kao „zoru nečeg daleko većeg u čitavoj nauci“.
Ova objava se poklapa sa periodom u kojem kompanije koje razvijaju veštačku inteligenciju, kao što je OpenAI, poslednjih nedelja predstavljaju rešenja za komplikovane matematičke probleme koji su decenijama bili nerešivi za istraživače.
Sam dokaz Rimanove hipoteze objavljen je 20. novembra, a nastao je upotrebom određene verzije AI modela Klod kompanije Antropik.
Reč je o matematičkom pitanju starom skoro 170 godina koje se bavi prostim brojevima i važi za najpoznatiji matematički problem na svetu zbog svoje izuzetne složenosti.
Ova hipoteza nosi ime po matematičaru Bernhardu Rimanu i sugeriše da prosti brojevi prate određeni raspored na brojevnoj pravoj.
Prosti brojevi su osnova više matematike, pa bi svaki napredak u njihovom razumevanju mogao imati široke posledice.
Alpog je naveo da se obratio direktno Dariju Amodeiju, izvršnom direktoru Antropika, sa upitom na koji način može da obelodani ovo otkriće.
„Tajming je zaista užasan“, izjavio je Alpog, govoreći o izlasku Antropika na tržište akcija.
„Da sam mogao, sve ovo bih završio mnogo ranije.
„Sasvim sam svestan da sam isključivo ja odgovoran za osećaj da jednostavno ne bih mogao da podnesem da čekam još duže.
„Očigledno je da postoji ciničan pogled na čitavu situaciju, povezan sa tajmingom, ali on nije tačan“, dodao je.
Celokupan tekstualni dokaz koji je pripremio Alpog izrađen je u programskom jeziku Lean za formalnu proveru matematičkih dokaza i ima više od 250.000 stranica.
Terens Tao, jedan od vodećih savremenih matematičara, naglasio je da će proći dosta vremena pre nego što dokaz bude verifikovan.
„Pretpostavljam da će proces proučavanja i provere potrajati, mada u ovom slučaju barem imamo ljudskog autora sa kojim možemo da komuniciramo i koji nam može pomoći u tom zadatku“, kazao je Tao.
Kada su u pitanju veliki matematički dokazi do kojih se ranije tokom godine došlo uz pomoć veštačke inteligencije, takav ljudski autor nije postojao.
Iz kompanije OpenAI u septembru su tvrdili da su njihovi zaposleni pomoću zatvorene verzije AI alata uspeli za 88 sati da reše segment kompleksnog matematičkog problema.
Ovaj problem se ticao Navije-Stoksovih jednačina koje se koriste za opisivanje kretanja fluida.
U ovom procesu učestvovalo je preko 10.000 veštačkih agenata, odnosno računarskih botova osposobljenih za rad sa određenim stepenom samostalnosti tokom obuke veštačke inteligencije.
Dokaz koji je OpenAI izneo u vezi sa ovim jednačinama još uvek nije verifikovan kao tačan.
Njegovo objavljivanje naišlo je na osude u akademskoj i matematičkoj zajednici, kao i kod naučnih institucija, zbog primene veštačke inteligencije u rešavanju matematičkih zadataka.
Iz Antropika je takođe saopšteno da su postigli novi napredak i došli do rešenja u domenima matematike i fizike.
Grupa matematičara je istakla da je hvalisanje kompanija koje se bave veštačkom inteligencijom velikim naučnim dostignućima radi promovisanja komercijalnih proizvoda „štetno za matematičku nauku“.
„Svedoci smo opšte pretnje intelektualnom radu, uz nesklad rezultata korišćenja veštačke inteligencije i njene prvobitne svrhe“, poručili su naučnici u zajedničkom dopisu.
Mesec dana kasnije, OpenAI je objavio ono što su predstavili kao rešenja, dokaze ili napredak u rešavanju još 372 otvorena problema iz oblasti više matematike.
Biće potrebno više meseci, a možda i duže, da stručna javnost detaljno pregleda ove tvrdnje i proveri njihovu tačnost.

